BarCamp Zagreb 2009

BarCamp ZagrebBarCamp Zagreb 2009 najavljen je za petak, 23. siječnja, na FER-u. BarCamp je neformalna konferencija i okupljanje ljudi koje zanimaju web tehnologije i web poduzetništvo.

Događaj oblikuju sami sudionici: user generated content – štono bi se reklo kod nas. Dovoljno je prijaviti se na ovim stranicama – bilo kao posjetitelj ili kao predavač. Do sada je najavljeno desetak predavanja sa zanimljivim temama.

BarCamp konferencije se već tradicionalno jednom godišnje održavaju u nizu gradova širom svijeta. Zagrebački BarCamp pokrenut je prošle godine, a inicijator i organizator je udruga za poticanje softverskog i online poduzetništva Initium.

Oglasi

Besplatni softver – a tri načina zarade: mobiEXPLORE

Samo sedam minuta za prezentaciju proizvoda pred investitorima i publikom imale su odabrane tvrtke na prošlotjednoj konferenciji TMT.Ventures’08 Zagreb. Svojih sedam minuta najbolje je iskoristila tvrtka Gideon. Njihov mobiEXPLORE ide dalje – u polufinale natjecanja The European Venture Contest Award 2008.

MobiEXPLORE je turistički vodič na mobitelima – kombinacija softvera (Flash Lite aplikacija) i sadržaja (interaktivne mape, fotografije i podaci o destinacijama, audiozapisi, najave događanja, vremenska prognoza). Korisnici ga mogu preuzeti i instalirati jednostavno i – potpuno besplatno. Gdje je tu onda poslovni model, “računica” po kojoj će mobiEXPLORE donositi zaradu? Na što mogu računati investitori ako bi htjeli uložiti u ovaj projekt?

Vedran Pražen iz Gideona kaže da (zasad) imaju razrađen ne jedan, nego – tri načina zarade, iz tri različita izvora:

  1. Turističke destinacije: regije, gradovi i mjesta mogu dobiti vlastita izdanja mobiEXPLORE-a ili biti detaljnije opisani u okviru postojećih izdanja. Dakako, ako sklope ugovor s Gideonom.
  2. Oglašivači: hoteli, ugostitelji, trgovci, banke, mjenjačnice i drugi koji žele kroz vodič promovirati svoje usluge. Uvrštenje u mobiEXPLORE je besplatno, a naplata je po principu pay-per-click. Na web siteu oglašivači mogu sami postaviti interaktivne oglase na mobiEXPLORE.
  3. Telekom operateri: u Gideonu su najavili suradnju s jednim od mobilnih operatera, ali još ne žele otkriti detalje. Za očekivati je da će telekomi biti zainteresirani za dodatni promet koji im mogu donijeti korisnici mobiEXPLORE-a, pogotovo oni u roamingu. Dakle, mobiEXPLORE može korisniku u roamingu ponuditi i operatera – onoga koji će imati ugovor s Gideonom.

Gideon je sklopio ugovor i s Nokijom: mobiEXPLORE će se distribuirati uz određene modele mobitela, preinstaliran ili na CD-u uz uređaj. Na Nokijinom web siteu je novi, tek objavljeni mobiEXPLORE UK među tri najpopularnije aplikacije za S60 seriju mobitela. (DOPUNA: Sada je već drugi, odmah iza Nokia Maps.)

U Velikoj Britaniji upravo kreće promocija proizvoda i prodaja oglasnog prostora za mobiEXPLORE UK. The Times u kratkim crtama opisuje o čemu se radi. Detaljnije piše Travel Trade Gazette – TTG: mobiExplore launches into UK.

MobiEXPLORE UK razvijen je u Gideonu uz suradnju s britanskim partnerom. Takav vid suradnje se pokazao uspješnim, pa će se i za buduća izdanja mobiEXPLORE-a nastojati naći partneri. Sljedeća je na redu Italija.

U vrijeme dok nebrojeno puno “web projekata” čeka da im korisnici daju sadržaj, a da im Google šalje čekove, Gideon pokazuje kako se od softvera i sadržaja stvara ozbiljan biznis. Od početka su planirali kome će njihov proizvod donositi vrijednost i kome će i kako tu vrijednost i naplatiti.

Pročitajte i: SoftBiz != ShowBiz | Startup dilema: Tko plaća Web usluge? | Najbolje softverske tvrtke za koje (možda) još niste čuli

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

Što očekivati od poslovnih anđela?

Pokretanje mreže poslovnih anđela je dobra vijest za domaći IT.

Damir Sabol i Hrvoje Prpić prvi su od privatnih investitora probili led i objavili da žele ulagati u startup projekte. Radi se o ljudima koji su se dokazali u poduzetništvu (Sabol: Iskon, Prpić: HGspot), a koji sada traže nove prilike u novim, tek nastajućim tvrtkama. U osnovi, princip je jednostavan: poslovni anđeli nude vlastiti kapital i pomoć u razvoju tvrtki u zamjenu za udio u vlasništvu.

Iako članovi CRANE-a neće ulagati samo u IT startupe, pojava prvih poslovnih anđela i njihovo udruživanje zakuhat će neke bitne promjene u domaćem IT sektoru.

Zašto to očekujem?

Do sada je velika većina IT tvrtki u nas nastajala i rasla po jednom obrascu: na konzaltingu. Bile to usluge razvoja softvera, weba, sistemske integracije ili druge varijacije. Na (pred)ugovoru s jednim ili dva klijenta – nastajale su i nastaju IT firme. Za njih doslovno vrijedi pravilo “vrijeme je novac” jer izravno unovčuju svoje vrijeme i znanje, od onog trenutka kada potpišu ugovor s prvim klijentom. Te firme mogu biti “u plusu” već od prvog dana jer razvoj IT rješenja financira naručitelj.

Oni drugi, koji se odlučuju na razvoj proizvoda (ili web usluga) za šire tržište nemaju naručitelja, niti unaprijed potpisane ugovore s kupcima. Oni kreću u razvoj softvera bez ikakve garancije da će im se to ulaganje i vratiti. Ako se radi o iole ambicioznijem projektu, to je posao visokog rizika i taj rizik je mnoge nesuđene product startupe skrenuo u konzalting vode (gdje je, opet, zarada na uslugama i “rješenjima po mjeri” dovoljno jak razlog da se razvoj proizvoda ostavi za neka bolja vremena).

Ali što ako postoje investitori koji su spremni na sebe preuzeti dio tog rizika, uložiti vlastiti kapital, iskustvo i poslovne kontakte, a ne očekuju brzu zaradu od danas do sutra? Tada bi “startup koji obećava” imao riješeno početno financiranje, a to znači više vremena (i veće šanse) da ideje pretvori u IT proizvode i plasira ih na tržište. Za njih ona o vremenu i novcu postaje “novac je vrijeme“. I evo što se tada događa:

Prvo, prag rizika za product startupe postaje niži i više će se novih poduzetnika odlučivati na razvoj novih proizvoda.

Drugo, privatni investitori, poslovni anđeli – mada se ne ograničavaju na samo jedan tip projekata – više će biti zainteresirani za biznis koji ima veći izvozni potencijal. To su u SoftBizu svakako softverski proizvodi.

Treće, prve priče o uspjehu, čim se dogode, jako će odjeknuti u medijima – “da, to je moguće i isplati se!“. Tada će i sve više novih poduzetnika tražiti svoju šansu u razvoju proizvoda i web usluga za europsko i svjetsko tržište. Lančani efektzašto ne pokušati?” proširit će se i na one koji su se dotad držali samo utabanih staza.

Na drugoj strani, isti lančani efekt stvorit će konkurenciju i među investitorima. Više će privatnih investitora tražiti prilike za ulaganja kao poslovni anđeli (suprotno vjerovanjima, većina američkih poslovnih anđela nisu bogataši). A startupi će moći birati one koji im najviše odgovaraju – po uvjetima koje nude, a posebno po tome koliko iskustva imaju u konkretnom području kojim se taj startup bavi.

Sve će to mijenjati “krvnu sliku” domaćeg IT-a prema većoj produktizaciji i izvozu.

Evo i nekoliko preporuka u vezi s ovom temom:

Pročitajte i: Što je što u SoftBiz-u: proizvodi, usluge, rješenja… | Jednostavni zadaci poput pisanja koda | Sedam mitova domaćeg IT-a

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

Web.Start 2008 – dojmovi i slideovi

Web.Start 2008 je završen. Bila su to dva dana s vrlo gustim rasporedom predavanja, prezentacija i rasprava o pokretanju poduzetničkih projekata na webu. Bez sumnje, takva konferencija nam je nedostajala, zato sve pohvale organizatorima iz Initiuma.

Prvi dan je donio niz tehničkih i how-to predavanja. Nakon intrigantnog keynotea Ivana Krstića (Bitfrost, OLPC, budućnost sigurnosti; ako ste propustili Ivana u Zagrebu, pogledajte ga na Google Tech Talks) do kraja dana čuli smo predavanja s obiljem konkretnih iskustava i praktičnih savjeta.

Susret geekova i investitora, najveći do sad u nas, dogodio se drugog dana konferencije. Meni se, ovako odoka, čini da se ta dva svijeta sad već razumiju puno bolje nego što je to izgledalo lani, na prvoj Web.Start konferenciji. Predstavili su se VC fondovi iz više zemalja i “poslovni anđeli” (angel investors) koji aktivno traže prilike za ulaganja. Nedavno objavljeno ulaganje fonda Poteza Ventures u tražilicu GoHome jako je odjeknulo. Sada sve više ljudi želi čuti savjete od onih koji imaju konkretna iskustva s VC fondovima. O svojim iskustvima su govorili Damir Sabol, Ivo Špigel, Dražen Drnas i drugi.

Predstavljanja startup projekata odvijala su se u vrijeme pauza između predavanja, kada je u dvorani ostajao samo manji broj slušatelja. Možda je rješenje za dogodine žrtvovati jedan ili dva termina za predavanja u korist prezentacija startupa.

Moje predavanje “Marketing i prodaja u SoftBiz-u” uvršteno je u prvi dan konferencije (da, bio je to Tech.Day, ali je po izboru tema postao više HowTo.Day, kako je primijetio Berislav). Hvala svima koji ste došli na predavanje i na svim komentarima u neformalnim razgovorima nakon predavanja. Slideove možete pregledati ovdje ili preuzeti cijelu prezentaciju (kao .ppt):

Update: Prezentacije ostalih predavača možete pregledati na www.slideshare.net/tag/webstart.

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

Kome treba CeBIT?

Čitam komentar Dražena Tomića u Business.hr-u o nastupu hrvatskih IT tvrtki na CeBIT-u u Hannoveru. Tomić ocjenjuje da je u taj nastup premalo uloženo i da je premalo domaćih tvrtki iskoristilo hanoversku priliku:  

Pomalo je nevjerojatno da od gotovo dvije i pol tisuće hrvatskih tvrtki na zajednički štand Hrvatske dođe samo njih osam i da ostali nisu zainteresirani.

Zašto nevjerojatno? Ja bih rekao da je taj manjak interesa sasvim očekivan i opravdan. Dapače, mislim da svaki od ovogodišnjih izlagača na zajedničkom štandu ima svoje vrlo specifične razloge i očekivanja zbog kojih se odlučio na takav nastup i o njima mi je teško nagađati, ali što se tiče “tihe većine” koja se odlučila radije ostati kući, razlozi bi mogli biti poprilično jednostavni:

1. IT proizvodi: Malo je domaćih IT proizvoda, još manje onih koji su namijenjeni izvozu. Ako i razviju takav proizvod, firme traže fokusirane oblike promocije, koje će precizno “gađati” ciljno tržište. A skoro svaki oblik promocije koji mi pada na pamet bit će bolje fokusiran od nastupa pod zajedničkim nacionalnim kišobranom na CeBIT-u. Puno bolji izbor bile bi specijalizirane konferencije i sajmovi (što koriste neke domaće tvrtke), pa i nastupi na CeBIT-u u sklopu tematskih cjelina (što radi Mireo). Konačno, veliki broj IT firmi u svijetu daje prednost drugim oblicima promocije pred nastupima na sajmovima. I to ih ne čini manje ambicioznima ni manje uspješnima.

2. IT usluge i rješenja: Domaći teren većini još izgleda dovoljno prostran, a izvozne ambicije su uglavnom usmjerene na tržišta susjednih zemalja. Prednost je poznavanje tržišta, regulative, jezika i lokalnih poslovnih običaja, a za to ne treba ići do Hannovera. Sjetimo se, domaće tržište IT usluga raste puno brže od tržišta zapadne Europe i za domaće potrebe već nam nedostaje stručnjaka.  

Dobro, što se onda može postići zajedničkim štandom na CeBIT-u? Mogu se promovirati kompetencije domaćih ICT stručnjaka i nuditi outsourcing usluge, te pokušati privući strana ulaganja, pogotovo onih koji su zainteresirani za tržišta Hrvatske i susjednih zemalja. Domaći izlagači na zajedničkom štandu mogu pregovarati s potencijalnim “strateškim partnerima”, a nakon pojavljivanja na CeBIT-u mogu računati i na epitet izvoznika koji opet dobro dođe na – lokalnom tržištu.

Ostale, koji u tome ne vide svoj interes, ne bi trebalo prozivati za nedostatak izvoznih ambicija. Jer, doista, najveći ICT sajam nije nužno i najveća ICT prilika.

Pročitajte i: Sedam mitova domaćeg IT-a | Što je što u SoftBiz-u: proizvodi, usluge, rješenja…

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

Sezona preuzimanja

Početak godine obilježile su vijesti o preuzimanjima u SoftBiz-u. Na globalnoj sceni, ali i kod nas. Osim razumljivih razlika u visini transakcija, ima u tim preuzimanjima i nekih sličnosti. Pa, krenimo redom…

Sun je odlučio platiti milijardu dolara za švedski MySQL – najpopularniju open source bazu podataka. Koja ih je to računica dovela do tako okrugle cifre? Kako to Sun misli vratiti milijardu uloženu u firmu koja svoje proizvode dijeli besplatno? Prodajom usluga i hardvera, dakako. Sun, naime, očekuje da će se njegove uigrane “prodajne snage” naprodavati planova podrške za MySQL, OEM licenci i usluga, daleko više od onoga što je do sada uspijevalo tvrtki MySQL (a to je u prošloj godini, prema procjenama, iznosilo 48 milijuna dolara). Sun već sada zarađuje četiri milijarde godišnje od usluga oko svoga i drugoga open source softvera, ali to i dalje nije niti trećina Sunovih ukupnih prihoda; glavnina ipak dolazi od prodaje hardvera. S MySQL-om u svome dvorištu, Sun se sigurno nada snažnim “sinergijskim učincima”: korisnicima MySQL-a će “u paketu” ponuditi i druge svoje usluge, a onda će im već znati objasniti i zašto MySQL najbolje radi, eto, baš na Sunovim serverima.

Cijena koju je Sun platio neuobičajeno je visoka, čak i kada se radi o tržišnom lideru (što MySQL svakako jest u svom segmentu): firma je procijenjena na više od 20 svojih godišnjih prihoda. Usporedbe radi, prosječni “multiplikator prihoda” kod preuzimanja softverskih tvrtki je 2,3 (za SaaS je 5,5).

U Sunu vjeruju da MySQL vrijedi tih para i zato što će im osigurati posebnu poziciju u internetskom biznisu. Google, Yahoo!, Facebook i bezbrojne manje tvrtke koriste MySQL, bazu podataka čiji će razvoj ubuduće kontrolirati Sun. Neki nagađaju kako bi sada Sun mogao ponuditi i cijelu platformu kao uslugu na internetu, zajedno s bazom podataka, hostanu na svojim serverima u svojim data centrima, slično onome što već rade Amazon ili OpSource.

Druga vijest o preuzimanju došla je istoga dana iz Oraclea. Oracle je platio 8,5 milijardi dolara za BEA Systems. Ova je akvizicija bitno drugačija: velika riba (Oracle) progutala je manju (BEA) i svojoj sadašnjoj ponudi, uz Oracle Fusion Middleware, dodala još jedan Java middleware stack. Nakon serije akvizicija, Oracle je firma s najzamršenijom paletom proizvoda u softverskoj industriji. Do sada je to vrijedilo samo za aplikacije (Oracle eBusiness Suite, PeopleSoft, Siebel, JD Edwards), a od sada i za middleware. Oracle “konsolidira” IT industriju (čitaj: kupuju sve što im je na putu), ali će im teže od toga biti “konsolidirati” ili pročistiti vlastiti portfolio proizvoda.

Konsolidacija IT sektora započela je i kod nas. Dvije hrvatske IT tvrtke imaju novog većinskog vlasnika: poljski Asseco je kupio 70-postotni udjel u Arbor Informatici i 60-postotni udjel u Logosu za ukupno 18,2 milijuna eura. Grupa Asseco se serijom akvizicija širi na zemlje srednje i jugoistočne Europe i najavljuje širenje u Njemačku i Austriju.

Postignute cijene za Logos i Arbor Informatiku u odnosu na njihove godišnje prihode nešto su veće od prosjeka u softverskoj industriji. Za razliku od opisanih preuzimanja na globalnoj sceni, kupac (Asseco) ovdje ne kupuje tehnologiju, nego sposobnost implementacije raznih tehnologija kroz specifična rješenja. Najvažnije od svega, kupuje ulaznicu za domaće tržište – banke, telekom i druge accounte koje drže Logos i Arbor Informatika. Za očekivati je da će se domaćim korisnicima uskoro ponuditi i druge Assecove usluge i rješenja, ali i da će Logos i Arbor Informatika kroz Asseco dobiti priliku sudjelovati na projektima izvan Hrvatske.

Pročitajte i: Što je što u SoftBiz-u: proizvodi, usluge, rješenja…

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

BarCamp u Zagrebu

BarCamp Zagreb

Prvi domaći BarCamp održava se u srijedu, 5. 12. u Zagrebu. BarCamp je neformalna konferencija, okupljanje ljudi koje zanimaju web tehnologije i poslovanje na webu i odlična je prilika za rasprave, za saznati tko se čime bavi, za vidjeti poneki demo i za – kako se to kod nas kaže – networking.

O tome koliko je BarCamp raširen po svijetu i kako ta okupljanja izgledaju, najbolje možete vidjeti iz ovih video snimaka iz Orlanda, Pariza, San Franciska, Austina, Berlina, Rima, Bangalorea, Šangaja i drugih gradova. (Uskoro i iz Zagreba, ako su spremne kamere.)

Način organiziranja neformalne konferencije je, dakako – neformalan. Inicijator je udruga Initium (oni koji su već uspješno organizirali Web.Start konferenciju i očito nastavljaju s dobrim potezima). Događaj je otvoren i za predavače i za sve ostale koji žele sudjelovati. Dovoljno je prijaviti se. Više o tome što možete očekivati i kako sudjelovati pročitajte na stranicama BarCamp Zagreb.

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.