Jednostavni zadaci poput pisanja koda

Business.hr, u uvodniku priloga B2B:

Jedan od uzroka nestašice ljudi je i to što se često za jednostavne zadatke, poput pisanja koda, traži diploma Fakulteta elektronike ili računarstva ili neka druga sveučilišna, a riječ je o poslu za koji je, prema svim svjetskim kriterijima, dovoljna položena matura.”

Prema svim svjetskim kriterijima? Kojim to? Možda prema ACM-u? IEEE? Ne. Prema kakvim onda kriterijima?

Domaćim. I pomalo iskrivljenim.

Ovakav stereotip o “jednostavnim zadacima poput pisanja koda” koji se provlači kroz mnoge napise o IT-u nije slučajan. Njega pothranjuje domaće tržište IT usluga koje traži prije svega sposobne konzultante, projektante “rješenja” i sistem-integratore. Dok je tržište brzo raslo, više se isplatio posao uvoza i implementacije postojeće tehnologije, nego razvoj nove.

Zato ljudi vjeruju (pogrešno, dakako) da je za to nekakvo “pisanje koda” dovoljna položena matura. Zato misle da bi i od te mature puno korisniji bio kakav industrijski certifikat, diploma s pečatom Microsofta, Oraclea, IBM-a ili nekog drugog velikog proizvođača. Developeri su tu, valjda, tek da “poštrikaju” neke forme i izvještaje, ili poinstaliraju nove verzije kada im se kaže.

I sada dolazimo do problema (samo nekoliko stranica dalje): pitamo se zašto nam IT sektor nije jači i konkurentniji, kako to da nam je teško “izvesti znanje” i što nam to nedostaje za izvoz softvera.

Odgovor je: za to nam nisu dovoljni powerpoint-inženjeri.

Trebaju nam oni koji su u stanju “pisati kod”. Vrhunski kod. Da bismo mogli s nečim izaći na globalno tržište, trebaju nam prave ideje i sposobni razvojni inženjeri, projektanti softvera.

Stavovi prema njima i stereotipi o IT-u koji se provlače kroz većinu priloga o ICT-u poslovnih novina ne pomažu nam previše.

Pročitajte i: Sedam mitova domaćeg IT-a | New York i Zagreb

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

4 Responses to Jednostavni zadaci poput pisanja koda

  1. Razvoj says:

    Da, baš tako, ali taj problem nije samo gospodarstveni, već se s njime neki od nas moraju nositi svaki dan. Pa tako, na primjer, u mojoj firmi, koja broji samo 20-ak ljudi, imamo 4-5 “profesionalnih powerpoint-ovaca” (dakle, potpuno neproduktivnog osoblja), isto toliko ljudi koji znaju što rade, a ostalo su (vrlo, vrlo) ispodprosječni programeri.

    Pa kako sada da mi napravimo softver!? To jedino mogu ako sam sama na svom projektu (što i prakticiram). Ne pomaže ni to što ovi koji vrhunski barataju Power Point-om imaju najveće plaće…

    Mislim da se ovakav problem dugoročno odražava najviše na samu firmu, a oni koji nešto vrijede lako će naći drugi posao.

    No, slažem se, radi ove situacije na tržištu nije lako naći dobrog zaposlenika…

  2. Pingback: SoftWave » Kodiranje i obrazovanje

  3. Krenuo sam ti pisati komentar, ali se odužio i pretvorio u cijeli post. :)

  4. jurica viskovic says:

    Gledajući to sa developerskog stajališta moram priznat da se u potpunosti slažem. Malo smo to krivi mi developeri umanjujući vrijednost našeg posla, jer svaka šušta koja izađe s faksa misli da može napisat nešto a koliko će to bit kvalitetno (simple, usable, adaptive …) to je već drugo pitanje.
    S druge strane su to krivi i hrvatski poslodavci koji uglavnom prodaju tuđa riješenja pa za ono malo kodiranja im netreba genijalni um. Da sad tu nespominjem još i loš utjecaj microsofta kao razvojne platforme (i ne otvaram vječnu temu NET vs java).

%d blogeri kao ovaj: