IT konkurentnost: Jeste li znali da…?

Koliko je Hrvatska dobro mjesto za pokretanje IT biznisa i razvoj IT industrije?

Skoro pa osrednje – kaže nam studija koju je proveo Economist Intelligence Unit (EIU), a sponzorirala Business Software Alliance (BSA). U toj je studiji uspoređeno i rangirano 66 zemalja. Hrvatska je ove godine po prvi put uvrštena i zauzela je 41. mjesto. Solidno za debitanta, s dosta prostora za napredak – rekli bi optimisti.

Radi se, naime, o rang-listi koja pokazuje gdje se IT firme, poduzetnici i investitori osjećaju dobro, a gdje ne; gdje je plodno tlo za rast IT industrije, a gdje suha pustara. Ili po Business Weeku jednostavno: “Best and worst countries for IT“.

Jeste li znali da Hrvatska ima najlošiju IT infrastrukturu u Europi?

Priznajte da niste. Priznajte da niste čak i ako ste ovih dana pred novinarima komentirali ovu studiju i naš plasman. Ako ne vjerujete meni, pogledajte sami u ovim tablicama; to je kategorija (od ukupno šest) u kojoj stojimo uvjerljivo najlošije:

U kategoriji IT infrastrukture Hrvatska je dobila najnižu ocjenu u konkurenciji 15 zemalja Istočne Europe (pa tako i svih europskih zemalja koje su uvrštene u studiju). Ocjena je dana na temelju podataka o tome koliko trošimo na hardver, softver i IT usluge, koliko imamo broadband veza na internet, a koliko internet servera – sve to “po glavi stanovnika”. Po tim kriterijima Hrvatska drži zadnje, petnaesto mjesto, iza Kazahstana i Azerbejdžana.

Čekao sam ovih dana da se na TV Dnevniku pojavi netko iz, ne znam, BSA ili e-Hrvatska, ili možda iz IDC-a čiji su podaci dijelom korišteni, pa da objavi kako se potkrala greška, da je otkrivena nečija gruba šala na račun penetracije broadbanda u nas. Ili da su krivo prepisali, povukli decimalni zarez za jedno mjesto, da tamo u stvari ne bi trebalo pisati 3,2 nego 32, pa da se plasiramo ravno na treće mjesto, odmah iza Estonije i Slovenije…

Ne, ne šalim se; stvarno ne mogu shvatiti da jedna mala Hrvatska, da ne kažem e-Hrvatska, umrežena uzduž i poprijeko, po informatizaciji per capita zaostaje sedam mjesta za velikom Kinom. Kažem vam, pokazat će se prije ili kasnije da je tu posrijedi najobičnija greška u zbrajanju.

Ali što to vrijedi kada kod nas nitko i ne zna za ovaj neslavni plasman, za to zadnje mjesto u Europi. U novinama to nećete naći, mada je većina medija prenijela službenu objavu BSA Hrvatska. Ispada da i nije bio problem komentirati rezultate, problem je bio pročitati studiju.

I sad zamislite kako će to izgledati za godinu dana, kada neki analitičar potiho ispravi grešku u zbrajanju, a mi naglo skočimo za deset-petnaest mjesta na rang-listi! Eto ti prilike da se neočekivani skok brže-bolje pripiše našem ubrzanom napretku, boljim uvjetima za razvoj IT sektora; redat će se članci i intervjui o društvu znanja, vidjet ćete. I svi zadovoljni.

A što je s ostalim područjima, kako smo u njima rangirani?

Sve novine prenose kako je područje istraživanja i razvoja naša druga slaba točka, ali ne vjerujte im na riječ. To je kategorija u kojoj smo najbolje plasirani. Četvrti smo između petnaest zemalja Istočne Europe, iza Mađarske, Slovenije i Češke. Da nam je više takvih polufinala, gdje bi nam bio kraj! Ispada da nam ukupna ulaganja u R&D, prihodi od licenci i broj patenata popravljaju prosjek.

Prosjek nam tek ponešto kvari ocjena poslovne okoline: zaštita ulagača, sloboda tržišnog natjecanja, jednostavnost pokretanja posla i otvorenost prema stranim ulaganjima. Tu smo na 11. mjestu od 15 zemalja, očekivano iza članica Europske unije.

Lako može biti da vam je sad već dosta nabrajanja i da vas ostali detalji o rangiranju, kriterijima i preporukama neće zanimati previše, ako i do sad već niste odustali od čitanja. Ako vam pak e-mail adresa završava na e-hrvatska.hr, mingorp.hr, hgk.hr ili slično, a uz to vam se zna dogoditi da pred novinarima spomenete riječi “konkurentnost” i “IT” u istoj rečenici, onda pročitajte tih nekoliko stranica sami.

Američki političari proučit će ovu studiju itekako detaljno, ako je vjerovati BSA i BusinessWeeku (“Is the U.S. Losing Its Edge in Tech?“). BSA će s detaljima studije upoznati članove američkog Kongresa i timove predsjedničkih kandidata, Obame i McCaina. Tamo će se, očekuju, lomiti koplja oko toga zašto su Tajvan, Južna Koreja, Japan i Švedska potisnuli Sjedinjene Države na peto mjesto na području istraživanja i razvoja, i što političari misle napraviti da bi poboljšali uvjete za razvoj IT sektora.

IT kao važna predizborna tema? Kako za koga.

Pročitajte i: Poredak 64 zemlje na tablici IT konkurentnosti | Sedam mitova domaćeg IT-a | Gdje zapinje u izvozu softvera? | SoftBiz u “ekonomiji znanja”

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

7 Responses to IT konkurentnost: Jeste li znali da…?

  1. mrak says:

    hi,
    da li bi htio ovaj tekst objaviti i na pollitika.com ili da li bi mi dozvolio da ga ja objavim na pollitici

    mislim da je ovo bitno da se prebaci i na pollitiku

  2. Mrak, slobodno prenesi, uz navođenje izvora. Hvala!

  3. Frane says:

    Pa i ja se uvijek “iznenadim”, ali Hrvatski prosjek nisu nažalost hrvatski gradovi. Ja sam za ovaj godišnji skrenu s autoputa (da skratim put) od Karlovca prema Sisku i doživio šok. A to je zračne udaljenosti cca 60 km od Zagreba. Tako je nažalost i sa većim dijelom Hrvatske. Raširenost širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj je poražavajuća jer država očito ne čini dovoljno, a T-com to koristi. Dok ga ne pritisnu s DTK-om u većim centrima, oni će se i dalje praviti blesavi. Najbolji je primjer Slovenija. Kolika je cijena npr. simetričnog voda 2 MBit-a s public IP adresom za neku tvrtku npr. u Splitu (danas se u državama koje su ispred nas u navedenoj anketi smatra da je to za prosječnu malu tvrtku minimum informatičke infrastrukture) ? I kako implementirati bilo kakvo ozbiljnije rješenje bez nečeg takvog (npr. SQL server s B2B poslovnom aplikacijom , VPN za udaljene zaposlenike, IP call centar …) ?

  4. Book says:

    EU od nedavno mjeri inovativnost svojih clanica i Hrvatske. Mjeri se 25 varijabli grupirano u 5 kategorija. Ukupna inovativnost neke države izražena je kroz vrijednost od 0 do 1. Koeficijent Hrvatske je 0.23, Slovenije 0.32. Iza Hrvatske su još samo Latvija, Rumunjska i Turska:

    Click to access European_Innovation_Scoreboard_2007.pdf

    Jedna od varijabli je i broj inženjera na milijun stanovnika i tu smo jako loši. Nedavno sam pročitao u slovenskim novinama pismo jednog čitatelja koje je ukratko glasilo ovako, na ovu temu, za slovensko drustvo: Od 1980 godine na ovamo, broj osoba s fakultetom iz društvenih znanosti je porastao 5 puta, a tehničkih je ostao isti, na milijun stanovnika. Irska vlada je 1971. godine stipendirala studente na tehničkim fakultetima, a ostale ne. Godišnje ih je jako puno završavalo fakultete i pošto u Irskoj nije bilo za njih posla išli su u Englesku i SAD. Kasnije su u Irsku došle investicije u ICT industriju i inženjeri su se vratili u Irsku.

  5. mark says:

    Pozdrav,

    vidim da vam je uzor g. Damir S.

    On je napisao nešto u slijedećem stilu, moji komentari su ispod.
    Nažalost ga nisam pitao koji mu je interes da lobira za to, a i iskreno mislim da mi ne bi odgovorio.
    http://damirsabol.com/2008/07/05/most-za-peljesac-ili-500000-optickih-prikljucaka/#comments

  6. Pingback: Blog u retrovizoru - 2008. « SoftBiz Blog

  7. Pingback: IT konkurentnost: Nije sve kako se čini na prvi pogled « SoftBiz Blog