Poredak 64 zemlje na tablici IT konkurentnosti

Britanski The Economist, preciznije njegov analitički odjel, objavio je studiju u kojoj rangira 64 zemlje prema IT konkurentnosti. Prema toj studiji, najbolje okruženje za razvoj IT industrije nude SAD, Japan i Južna Koreja.

Od prvih 20 zemalja, 11 su zapadnoeuropske zemlje.  Na 27. mjestu je Slovenija. 29. je Češka, 31. Slovačka. 40. Rumunjska, 42. Bugarska, 46. Indija, 48. Rusija, 49. Kina. Na zadnjem, 64. mjestu je Iran.

Na tablici nema Hrvatske, niti drugih zemalja Jugoistočne Europe izvan EU.

Što znači pozicija na tablici i broj bodova? Pozicija nije pokazatelj trenutne snage IT sektora određene zemlje, nego procjena uvjeta u kojima IT tvrtke posluju, odnosno pokazatelj koliko je neka zemlja plodno tlo za rast IT industrije.

Za ocjenjivanje je odabrano 25 indikatora, razvrstanih u sljedeća područja:

  • Ukupno poslovno okruženje (važnost: 0.10)
  • IT infrastruktura (0.20)
  • Ljudski kapital (0.20)
  • Pravni sustav, posebno zaštita intelektualnog vlasništva (0.10)
  • Okruženje pogodno za istraživanje i razvoj (R&D) (0.25)
  • Potpora razvoju IT industrije (0.15)

Evo nekoliko naglasaka iz studije:

  • Najveću važnost (25%) u ocjenjivanju ima područje istraživanja i razvoja (R&D). Indikatori za R&D okruženje u nekoj zemlji su ukupna javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj, broj patenata, te prihodi od rojaliteta i licenci, u odnosu na broj stanovnika.
  • Većina zemalja ima onoliko snažnu IT industriju koliko su pogodni uvjeti za njen razvoj. Iznimke su Indija i Kina, uz još nekoliko zemalja, koje su razvile snažnu IT industriju najviše zahvaljujući niskoj cijeni rada i broju stručnjaka. S porastom plaća i drugih troškova, što se sada događa posebno u Indiji (do te mjere da neke indijske tvrtke već traže stručnjake izvan Indije jer su im domaći postali preskupi), ove će zemlje morati ubrzano razvijati i ostala područja da bi održale postojeću konkurentnost.
  • Uloga države: naglašava se da država treba naći ravnotežu između poticanja i nemiješanja, svakako pazeći da ne dođe u situaciju da bira favorite. Kao dobar primjer poticanja navodi se praksa u SAD-u gdje se, kao prvo, kod nabave za potrebe države određeni dio budžeta mora utrošiti na male domaće IT tvrtke (“kupujmo američko“; “male” znači do 500 zaposlenih) i drugo, kreditira razvoj tehnoloških startupa (donekle slično našem BICRO-u).
  • Male države također mogu razviti snažan IT sektor. Njihov uspjeh ovisit će prije svega o talentu i stručnosti ljudi, kao i o sposobnosti da se nametnu u specifičnim nišama, na globalnom tržištu. 

Na kraju, treba primijetiti da se preporuke iz ove studije u dobroj mjeri podudaraju sa šest preporuka koje je već ranije objavilo hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost. 

Cijelu studiju možete preuzeti ovdje: PDF

Vezani članci:

hr.digg|glas
  

4 Responses to Poredak 64 zemlje na tablici IT konkurentnosti

  1. misko kaže:

    E kada su i indijci postali skupi, lose nam se pise.. .

  2. Pingback: Sedam mitova domaćeg IT-a « SoftBiz Blog

  3. Pingback: Kratki vodič za dobivanje državnih poticaja « SoftBiz Blog

  4. Pingback: IT konkurentnost: Jeste li znali da…? « SoftBiz Blog

%d bloggers like this: