New York i Zagreb

20.08.2007 3 komentara

Što mislite, zašto se u New Yorku osniva malo softverskih firmi, premalo u odnosu na veličinu i ekonomsku snagu najvećeg američkog grada? Čega to tamo nedostaje – sposobnih developera ili ideja? Kapitala sigurno ne.

Zanimljive odgovore nalazim u knjizi “Founders at Work“. U njoj autorica Jessica Livingston intervjuira niz poznatih imena iz IT-a, uglavnom osnivače softverskih i internetskih tvrtki, o njihovim počecima.

Joshua Schachter, osnivač servisa del.icio.us, jedan je od onih koji su pokrenuli tvrtku u New Yorku. To je grad u kojem ima puno dobrih developera, kaže Schachter, ali je ipak malo onih koji se bave razvojem proizvoda za šire tržište. Većina ih se bavi uslugama; zaposleni su na projektima za banke i druge kompanije koje u New Yorku imaju sjedišta. Potražnja za IT uslugama je ogromna i developeri idu za tržištem. Slično objašnjava i Joel Spolsky iz FogCreek Softwarea: “U New Yorku [kao developer] možete birati između investicijskih banaka, bolnica, reklamnih agencija – ali ne i tehnoloških kompanija. Vrlo, vrlo malo je tehnoloških kompanija u New Yorku.”

Zato su u New Yorku sjedišta ili glavni uredi najvećih pružatelja IT usluga, kao što su Accenture i Capgemini. Blizina najvećih klijenata i Wall Streeta je magnet za ovu vrstu kompanija.

Kako je onda tek kod nas, gdje su skoro svi veliki klijenti u Zagrebu?

Baš kao i u New Yorku, velika većina developera bavi se IT uslugama, jer lokalno tržište to traži. Uz čak 39% rasta toga tržišta u prošloj godini, to se čini sasvim logičnim izborom. Ugovaranje projekata i održavanja za poznate klijente uvijek ima prioritet nad razvojem proizvoda za nepoznatog kupca.

Developeri u Zagrebu mogu birati između rada (a) u IT odjelima poduzeća i institucija, (b) u lokalnim uredima (IBM, Microsoft, Oracle, SAP i druge) ili razvojnim centrima (Ericsson, Siemens) stranih IT kompanija, ili (c) u domaćim tvrtkama pružateljima IT usluga. Vrlo malo tvrtki se upušta u razvoj vlastitih softverskih proizvoda za šire tržište, a najmanje za inozemno tržište.

Slučajno ili ne, upravo razvoj i izvoz softverskih proizvoda je jedno od rijetkih područja na kojemu se ostatak Hrvatske, u najmanju ruku, dobro drži. Uz nekolicinu zagrebačkih tvrtki, izvoz softverskih proizvoda krenuo je zadnjih godina iz Bjelovara, Čakovca, Pule, Rijeke, Splita i Varaždina.

Znači li to da zagrebačke IT tvrtke zasad čvrsto drže svoje key accounte – banke, ministarstva, poduzeća – i još ne razmišljaju o razvoju proizvoda za šire tržište? I znači li to da developeri iz drugih gradova, nemajući kud, kreću u razvoj proizvoda, pa ako treba i za izvoz – silom prilika?

hr.digg|glas

Uneseno pod Hrvatska, SoftBiz, Startup

Da su Larry i Sergey osnovali Google u Hrvatskoj…

11.07.2007 5 komentara

Priča mi kolega iz jedne softverske tvrtke o tome kako su se htjeli prijaviti na natječaj BICRO-a. Radi se o programima kojima država potiče razvoj inovativnih proizvoda i novih tehnologija.

– Sve kriterije zadovoljavamo – kaže moj poznanik – osim jednog: naš budući proizvod ipak nije jedini te vrste. A program RAZUM traži proizvode koji će biti prvi na tržištu, inovacije koje su – poželjno bi bilo – već zaštićene kao patenti.

Patenti i softver? To neće ići. Softver se ne može zaštititi patentom, niti u nas, niti u većini europskih zemalja.

Čak i u SAD-u, gdje se softver u nekim slučajevima može patentirati, upitno je može li patent biti dobra obrana od konkurencije. – Dobri investitori ne vjeruju da patent može obraniti vašu kompaniju [na tržištu] – kaže Guy Kawasaki.

Što je RAZUM? To je program čiji je cilj, kako piše na službenim stranicama, “omogućiti pokretanje i razvoj na znanju utemeljenih, tehnološki orijentiranih poduzeća”. Kako je onda moguće da takav program uopće ne pozna specifičnosti softverske industrije? Industrije koja je prepuna primjera gdje su vrlo uspješni proizvodi “samo” inovativna unapređenja postojećih tehnoloških rješenja.

Zamislite sad na trenutak jednu nemoguću situaciju: da je godina 1998., da su u ulozi moga poznanika dva mlada poduzetnika, imenom Larry Page i Sergey Brin, i da su kod hitro.hr netom utemeljili svoju tvrtku Google d.o.o. (zanemarimo zasad da RAZUM-a i hitro.hr-a te devedesetosme još nije bilo, a i to da ovaj dvojac ni u snu ne bi mogao kod nas registrirati firmu tako čudnog naziva).

Razumljivo, Larry i Sergey bi tražili početni kapital za Google d.o.o. i otišli bi u BICRO, jer bi im netko sigurno rekao za program RAZUM čiji je cilj, ponovimo, “omogućiti pokretanje i razvoj na znanju utemeljenih, tehnološki orijentiranih poduzeća“.

– Kao stvoreno za nas – pomislili bi nadobudni osnivači Google d.o.o. i – pogriješili. – Kažete bolja internetska tražilica? Žao nam je, RAZUM podržava samo one proizvode koji su prvi na tržištu i stoga imaju veliki tržišni potencijal. Kod vas to nije slučaj. I sami znate, Yahoo!, AltaVista, Excite i drugi već su podijelili tržište. Zašto ne probate s nečim drugim? Što? Kažete pay-per-click oglašavanje? I to je već stara stvar – zar niste čuli za Overture, bivši GoTo? Znate, niste baš originalni.

I tako bi Larry i Sergey ostali kratkih rukava.

Isto tako, da je jedan drugi poduzetnik – nazovimo ga Steve Jobs ili Stipe Radić, kakogod – došao u BICRO s idejom o proizvodnji još jednog MP3 playera koji bi se trebao zvati, recimo, iPod, bio bi brzo otpravljen: – Ne nažalost, program RAZUM traži proizvod kakvog još nema na tržištu. Zato što želimo osigurati veliku tržišnu prednost, razumljivo. Taj vaš iPod je samo lakši za upotrebu i bolje izgleda, ništa više. A da probate s nečim drugim, malo inventivnijim…?

Mogli bi se tako u nedogled prizivati primjeri globalno uspješnih proizvoda od kojih niti jedan nije izum, niti je prvi na tržištu. Ali svi su oni na neki način inovativni: u poboljšanju postojećeg, u dizajnu, u pristupu korisniku, u pozicioniranju, u poslovnom modelu…

Na prvom natječaju e-novation, u organizaciji Instituta Ruđer Bošković i izdavačke kuće Vidi, odabrani su i nagrađeni najinovativniji domaći ICT proizvodi (BICRO je bio jedan od sponzora natječaja). Uvjeren sam da bi i među tim nagrađenim proizvodima, pogotovo softveru, rijetko koji mogao zadovoljiti kriterije programa RAZUM.

Čini li se to samo meni, ili tu ipak nešto ne štima?

hr.digg|glas

Uneseno pod Financiranje, Hrvatska, Inovativnost, SoftBiz, Startup

Google financira developere

03.07.2007 1 komentar

Ecosystem je riječ koja je in. Kako stvoriti “ekosistem”, kako oko neke softverske platforme okupiti što više developera koji će se oslanjati na nju i za nju razvijati aplikacije? To je borba za primat na tržištu platformi.

Microsoft je oduvijek znao kako privući developere (ako dosad niste vidjeli, evo jednog osebujnog načina). Teško je međutim vjerovati da bi jedan platform vendor, pa bio on i Microsoft ili Google mogao postići takav monopol na webu.

S druge strane, ogroman potencijal rasta imaju online servisi koji se uspiju nametnuti kao web platforme na kojima će nastajati novi servisi i aplikacije. Najbolji primjer u poslovnom (B2B) segmentu je AppExchange platforma koju nudi Salesforce.com. A posebnu prašinu je nedavno podigao Facebook Platform, nudeći developerima korisničku bazu koja se povećava za 100 tisuća novih korisnika svaki dan!

Naravno da i Google želi izgraditi svoj “ekosistem”. Prošlog je tjedna pokrenut “Google Gadget Ventures” program (zapravo pilot-program, što znači beta, dakako) kojim se želi poticati razvoj Google Gadget softverskih komponenti. The Official Google Blog objašnjava:

“Google Gadgets are applications that developers can create and anyone can embed into their iGoogle homepage or their own website. In the year and a half since we launched Google Gadgets, we’ve seen a lot of growth in this program. The developer community has created thousands of gadgets, and the top gadgets get tens of millions of pageviews per week.”

Program nudi dvije opcije:

1) 5,000 dolara za developere (individualne ili tvrtke) čije se komponente već uspješno koriste. Uvjet za prijavu je da gadget ima više od 250 tisuća pregleda (pageviews) tjedno. Ovdje se radi o bespovratnim sredstvima koje daju kako bi, kažu u Googleu, potakli nastavak razvoja gadgeta. 

2) 100,000 dolara investicije (seed investment) u tvrtku koja je već dobila poticaj iz prve opcije i  koja ima razrađen poslovni model temeljen na Google Gadgets.

Zašto Google financira developere? “Dobitak za nas je u većem broju posjeta korisnika. S više korisnika, dobijamo veći broj pretraživanja.” – kaže Marissa Mayer iz Googlea. S više pretraživanja ide i veći prihod od reklama.

Otvara li ovaj potez Googlea početak nadmetanja po sistemu “tko da više”? Teško je reći hoće li i drugi veliki platform vendori posegnuti za financiranjem developera kao načinom razvoja svojih “ekosistema”. Jedno je sigurno – nove web platforme otvorit će niz novih prilika za developere.

hr.digg|glas

Uneseno pod Financiranje, Platforme, SoftBiz, Startup

Noviji postovi →