Tko može iskoristiti krizu u IT-u?

Prvi put u skoro 34 godine Microsoft otpušta 5000 zaposlenih. Intel najavljuje 6000 otkaza. SAP 3000. Još se ne zna koliko će duboko zarezati IBM, ali i tamo su već krenuli s masovnim otpuštanjima i spominju se prilično velike brojke.

Nitko nije dovoljno velik, ali ni dovoljno malen, niti je dovoljno daleko od epicentra potresa, a da mu se makar ne zatrese tlo pod nogama u ovoj godini (ili godinama?) krize.

Sjećam se kako se u vremenu dot-com sloma i krize u IT-u dosta malih zdravih softverskih firmi nadalo da će proći neokrznute, jer nisu bile umjetno napuhane, imale su ozbiljne proizvode i stabilnu prodaju. Naša je firma u to vrijeme tek počinjala s prodajom softvera putem interneta. Mislili smo kako smo od svega toga dovoljno daleko i da smo dovoljno mali, a da su naše cijene, pogotovo tadašnje, “kikiriki” za firme kojima smo ih prodavali.

Krivo smo mislili.

Kada se u firmama režu troškovi i stanjuju budžeti za IT, tada se to radi od vrha do dna, od prisilne štednje na velikim projektima pa do limita na pojedinačnim company karticama.

Još gore, kada biznis ne zna što mu nosi sutra – a tako je u svakoj krizi kojoj se ne nazire kraj – tada se IT projekti stavljaju na led “do daljnjega”. Odgađaju se za bolja vremena. Pa tko ih dočeka.

Tako je i sada. Javlja nam se jučer čovjek koji je za jednu američku kartičarsku kuću, jednu od tri najveće, trebao voditi nekakav IT projekt. Kaže, projekt je zamrznut, a njega više nećemo naći na istoj adresi i broju telefona. Tu se više ne trebamo truditi oko prodaje. I na drugim mjestima slična situacija: kupci žele stati na loptu.

Analitičari bi rekli da će firme pokušati “preraspodijeliti sredstva” za IT. To znači da će se svaki dolar ili euro dvaput okrenuti i platiti samo ono bez čega se zaista ne može. Dosta će ugovora o održavanju, potpisanih u dobrim vremenima, doći pod povećalo. Nove će se nabave puno strože dijeliti na “must have” (kupiti, ali sada uz dobar popust!) i “nice to have” (zgodno, ali ne kupovati do daljnjega).

Tko će kako proći u toj “preraspodjeli sredstava” u IT-u, a posebno u softveru?

Dvije vrste firmi se nadaju da bi im ova kriza mogla biti dobra prilika: prve su open source software (OSS) firme, a druge SaaS (software as a service) i cloud computing firme.

Zbog štednje će se mnogi okrenuti open source softveru. To je svakako dobra vijest za OSS firme kojima je ovo prilika za veće širenje među poslovnim korisnicima. Loša vijest je što će se – opet zbog štednje – teže nego dosad naplaćivati support, consulting, dual licenses – sve ono od čega OSS firme žive. Na dulji rok, OSS firme koje danas besplatnim softverom zauzmu pozicije mogle bi itekako profitirati u vremenu novoga uzleta. Ali samo ako uspiju dovoljno dugo raditi u “režimu niske potrošnje”. Ako ne – bit će lake mete za preuzimanje.

Sve OSS firme smišljat će nove načine kako više zaraditi ne samo kroz usluge (support, consulting), nego i naplatom licenci – kroz komercijalne “ispeglane” verzije softvera ili kroz različite “premium” dodatke zatvorenog koda.

Na štednju u IT-u računaju i SaaS firme (software as a service). IDC očekuje da će u 2009. godini SaaS tržište rasti preko 40%, unatoč ekonomskoj krizi.

Za tvrtke pritisnute štednjom primamljivo zvuči ideja da ne instaliraju softver na vlastitim serverima, nego da plaćaju mjesečnu ili godišnju pretplatu na online aplikacije. Lakše je kad znate (ili samo mislite) da se niste vezali na dugi rok, a niti ste potrošili išta unaprijed. Privlačna je i ideja o rezanju troškova za servere, instalacije, nadzor i administraciju internog IT-a.

I još nešto pomaže tihom ulasku SaaS aplikacija u firme: takve se aplikacije počinju koristiti i bez znanja IT odjela, a negdje tek uz prešutno odobravanje “nadležnih” iz IT-a. Zato SaaS softver često neće niti biti stavka u IT budžetu firme, mada ga neki odjeli te iste firme već poodavno koriste i uredno plaćaju! SaaS zaobilazi ograničenja i proceduru nabave softvera u firmama (na što se već ježi svaki pravi IT direktor), pa u ovim kriznim vremenima lakše dolazi do kupaca.

Osim open source i SaaS firmi, šansu imaju i svi oni koji uspiju kupce uvjeriti da im svojim softverom donose brzu uštedu. Priliku imaju i sva IT rješenja koja će poboljšati nadzor nad upravljanjem firmama. Zato će se u IT krugovima više nego dosad pričati o GRC rješenjima. Za velike firme to će biti “must have“.

Pročitajte i: SaaS: Zašto firme drže novac u banci, a podatke pod jastukom? | IDC: Predviđanja za 2009.

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

The name of the game: Online Office

Prije dva mjeseca nagađao sam kako bi Adobe mogao kupiti Buzzword, text processor u Flashu, i s njim ući na tržište online officea. Sada se to i dogodilo.

Ovaj potez Adobea je izazvao dosta komentara, posebno o novoj poziciji Adobea prema Microsoftu ili Googleu. Tako TechCrunch piše: “Adobe’s new browser-based word processor joins a crowded field that already includes Google Docs, Zoho Writer…“

Da, na prvi pogled je prilična gužva. Ali ako bolje pogledate, vidjet ćete da Buzzword ne spada u tu istu kategoriju. Jedna bitna stvar ga razlikuje. To je – ispis dokumenta. Stranica u Buzzwordu izgleda jednako i kad je ispišete na papiru. Dokle god je važno precizno slaganje stranice i vjeran ispis na papiru, u prednosti će biti programi kao što je Buzzword (Flash) ili ThinkFree (Java). Oni koji to ne podržavaju, kao Google Docs, mogu biti korisni za pisanje i dijeljenje bilješki ili drugih tekstova kod kojih nije važno precizno formatiranje.

To znači da Google, realno, još nema proizvod kojim bi mogao ugroziti poziciju Microsoft Officea, pogotovo kod poslovnih korisnika. Svejedno, Google dobro igra svoju ulogu – “okreće pilu naopako” (“ne, Google Docs nisu zamjena za Office”), a istodobno snažno promovira ideju online officea i tako priprema tržište. Potezima kao što je savezništvo s CapGeminijem na uvođenju Google Docsa u velikim organizacijama, Google još više raspiruje maštu novinara i analitičara o nekakvom srazu s Microsoftom (a i sam Microsoft nije mogao ostati miran, pa se “oglasio priopćenjem“).

Google Docs još uvijek koriste tek entuzijasti (early adopters) koji su spremni mijenjati sve ugodnosti MS Officea ili OpenOfficea za slobodu browsera. Događa se ono što je Geoffrey Moore davno opisao kao jaz između entuzijasta i pragmatične većine. Entuzijasti daju publicitet novoj ideji, u ovom slučaju online officeu. A pragmatična većina zasad – čeka (i dalje koristi Office na desktopu, dakako).

Google, dakle, priprema teren za svoj, ali i za sve ostale online office. Adobe bi mogao biti jedan od onih koji će najviše profitirati od toga.

Adobe je, osim programa za obradu teksta, predstavio i novu online uslugu za spremanje i dijeljenje dokumenata – Share. Ova usluga pruža i mogućnost da u neku web stranicu umetnete preview vašeg dokumenta. Prvih 1 GB prostora je besplatno.

Istog dana, samo nekoliko sati kasnije, Microsoft je najavio Office Live Workspace. Za neke je to bilo razočarenje, ali zapravo je očekivano: Microsoft (još) ne nudi online verzije Worda, Excela i PowerPointa, nego mogućnost da se dokumenti spremaju na Microsoftovim serverima. Za editiranje dokumenata trebat ćete imati instaliran Microsoft Office.

Očito, Microsoft procjenjuje kako još nije vrijeme da ponudi svoj online office. Šteta, ako nizašto drugo, za Silverlight kojim Microsoft konkurira Adobeovoj Flash/Flex/AIR platformi. Dok Adobe pokazujući Buzzword pokazuje i snagu svoje RIA platforme, Microsoft to svjesno odgađa:

Što god u Microsoftu govorili, uvjeren sam da već sad u Redmondu slažu dijelove novog “Office Live” na Silverlightu. I čekaju pravo vrijeme za objavu, nadajući se da ono nikad neće doći. Ako požure, konkurirat će sami sebi i riskirati pad prihoda od licenci Officea. A ako zakasne… U tom slučaju MS Office ne bi preživio “smjenu platforme”. Zato će Microsoft pokušati naći “treći put” koji se zove “Software + Services“, što znači da će nam ponuditi kompromise. Na primjer, standardni Office na desktopu i online uslugu SharePoint Live. [Novi Word ili Buzzword?]

Ipak, Microsoftova nova usluga itekako ima smisla, iako ne uključuje editiranje dokumenata u web browseru, za razliku od Google Docs. Naime, mnogi pojedinačni korisnici i manje organizacije brzo prihvate Google Docs, ali ne zbog online editora, nego zbog zajedničkog rada s dokumentima na raznim lokacijama. Zato je pokretanje Office Live Workspace dobar potez Microsofta.

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

hr.digg|glas