SoftBiz u “ekonomiji znanja”

Ne znam kako vi, ali ja se ne bih mogao sjetiti političara u nas koji podcjenjuje važnost “ekonomije znanja”, ili “gospodarstva temeljenog na znanju”. Dapače, valjda je to jedina stvar oko koje se svi slažu kad ih se pita o našim razvojnim šansama i prioritetima.

Zato država potiče poduzetnike da ulažu u edukaciju.

Na primjer, firma pošalje pet developera na, recimo, Microsoft TechEd konferenciju, plati kotizacije, dnevnice, avionske karte i hotel. Kad na kraju godine obračunava porez, firma umanji osnovicu za taj trošak i tako se država odrekne dijela poreza. U Hrvatskoj je već godinama tako i poduzetnik se lako navikne (hoće on kad je njemu u korist!), pače postane mu to nekako i normalno, kao da se oduvijek tako radilo.

I onda ovih dana čujem – izglasan je novi zakon koji je, kažu, “važan korak ka ostvarenju društva znanja”. Kao, sve ono dosad je mačji kašalj prema ovome novom. Čitam taj Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu. Koliko ja shvaćam, to su one stare mjere prešle iz jednog u drugi zakon, dobile novi naziv. Rekli bi neki – rebranding. To je u redu ako smo se tako uskladili s EU. Vidim i da su poticaji nešto skresani. Ma i to je u redu, ako smo se tako uskladili s EU. Nego, samo mi nije posve jasno može li se sada ona konferencija knjižiti kao “opća” ili “posebna izobrazba”. I može li se uopće više knjižiti kao olakšica, jer ipak “ne omogućuje stjecanje kvalifikacija”, barem ne izravno.

Kako god bilo, vidim da će se neki morati dobro oznojiti objašnjavajući se s poreznim inspektorima oko toga što je TechEd i gdje se to knjiži.

E, zato bismo svakako trebali znati gdje se knjiži istraživanje i razvoj (R&D). R&D je osnova za stvaranje novih inovativnih proizvoda, a oni su, je li, preduvjet za rast izvoza i razvoj – znate već – “gospodarstva temeljenog na znanju”. Ne trebam niti spominjati što R&D znači u SoftBiz-u.

Zato država potiče poduzetnike da ulažu u istraživanje i razvoj.

Već je godinama tako, znamo što sve spada u R&D, čak je i softver bio posebno preciziran u pravilniku, nema više objašnjavanja s Poreznom upravom… Sve do ove godine. Što se dogodilo: trebalo se uskladiti s EU i odoše propisi o R&D iz jednog u drugi zakon, iz poreznog zakona u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ne bi čovjek vjerovao gdje se sve porezni propisi kriju!). A ona pravila o tretmanu softvera padnu tako u vodu i nestanu netragom.

Da sada uzmete Zakon, nova pravila koja ga pojašnjavaju i tri savjetnika – nećete znati što će vam poreznici priznati kao R&D u softveru. Što smo znali do ove godine, više ne vrijedi. Bojim se da će opet mnogi poduzetnik strpljivo objašnjavati sve aktivnosti u procesu razvoja softvera svom poreznom inspektoru. Ili će, poznavajući svoga inspektora, unaprijed odustati i od objašnjavanja i od poticaja.

A što bi zapravo trebalo napraviti da sve ipak ne završi tako?

Treba krenuti od preporuke Nacionalnog vijeća za konkurentnost o poticanju bržeg razvoja ICT industrije, između ostalog i na način da se “ujednače porezni i poticajni uvjeti za razvoj softvera s onim za istraživanje i razvoj“. Ministarstvo gospodarstva, zajedno s Ministarstvom znanosti treba izraditi pravilnik s detaljnim kriterijima i postupkom prijave. U tome im može pomoći ICT udruga HUP-a i drugi iz domaće IT zajednice. Na kraju, Ministarstvo gospodarstva treba sastaviti i objaviti na webu check-liste i obrasce za prijavu.

To bi bio dobar početak. Slično bi trebalo napraviti i za neke druge propise koji se još uvijek različito tumače i primjenjuju. 

Što, ne vjerujete da će se to i napraviti? A vjerujete u “ekonomiju znanja”?

Pročitajte i: Ipak se kreće | Je li softver znanost ili biznis? | Da su Larry i Sergey osnovali Google u Hrvatskoj… | New York i Zagreb | Poredak 64 zemlje na tablici IT konkurentnosti

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

Oglasi

Najbolje softverske tvrtke za koje (možda) još niste čuli

Jeste li ikad čuli za Turning Technologies?

Niste? Eto, i ja sam kao i vi čuo za desetke, čak stotine softverskih i Web startupa, ali ne i za Turning Technologies, sve donedavno. Ruku na srce, i nema nekog razloga da ih čovjek zapazi kad se ta ekipa iz Youngstowna, Ohio, ne bavi ničim što bi bilo posebno cool u današnje vrijeme. Njihov glavni proizvod je “tek” nekakav dodatak za PowerPoint, “obični add-on” koji uz još malo hardvera čini PowerPoint prezentacije manje dosadnima. Slušatelje motivira da aktivno sudjeluju, glasaju ili testiraju svoje znanje. Nešto kao “pitaj publiku” u Milijunašu, ili kao elektroničko glasanje u parlamentu.

Zašto ih onda spominjem? Zato jer je “taj i takav” Turning Technologies najbrže rastuća privatna softverska firma u SAD-u.

Nećete ih naći na TechCrunchu, Web site im nije ni među petsto tisuća najpopularnijih, a koliko vidim, ne pišu niti blog. Tek, prihodi im stalno rastu: od pola milijuna prije četiri godine do današnjih 20 milijuna dolara. (Znate kako se kaže: milijun tu, milijun tamo – i ne moraš niti stavljati AdSense reklame na site!)

Hoću reći, SoftBiz je puno širi nego što se čini dok samo pratite novosti o mega-kompanijama ili novim fancy startupima. Ako mene pitate, više vrijedi prostudirati priču o Turning Technologies (i o drugim manjim, a uspješnim tvrtkama) nego o bilo kome od softverskih divova. Kada tražim takve priče, ili me naprosto zanima kako tko stoji u SoftBizu, manje se oslanjam na Alexu, Compete ili PageRank, a više na ove top-liste: 

  • Inc. 5000 – Software
    Magazin Inc. već 26 godina objavljuje Inc.500 – popis najbrže rastućih privatnih (dakle, onih koje ne kotiraju na burzi) tvrtki u SAD-u. Sada su taj popis proširili na 5000 firmi. Pravila su jednostavna: firme se rangiraju prema rastu prihoda u zadnje četiri godine. Za svaku tvrtku navodi se prihod u prošloj godini, rast prihoda, broj zaposlenih i kratki opis: What it does, Why it’s growing. Osim u popisu Industry: Software, softveraše ćete naći i u Industry – Security.
     
  • The Software 500
    Ovo je lista koju volim pregledavati od 500-og mjesta prema prvom. Iako ova lista nije kompletna, jer se firme prijavljuju same, ipak je zanimljiv izvor informacija: od ukupnog prihoda, preko prihoda od softvera, udjela usluga, i broja zaposlenih, pa do troškova za istraživanje i razvoj (R&D).
     
  • CRN: 50 Emerging Vendors You Should Know
    Tvrtke s ovog popisa atraktivne su za distributere, VAR-ove i sistem-integratore. Ako se zna da bez takve obostrane “privlačnosti” nema uspostavljanja prodajnih kanala, za očekivati je da će se baš ovim firmama ubrzo otvoriti mnoga vrata kod većih klijenata. Proširena lista se može pregledavati po sektorima (software, security, services, ostalo), a uz svaku tvrtku stoji opis linije proizvoda.

Pročešljajte ove popise i saznajte kako ide firmama iz vašeg segmenta SoftBiza. Više o onima iz novog vala, koje bi se tek trebale naći na ovakvim listama, pročitajte u “Kako se investira u Web 2.0?“.

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

hr.digg|glas

Novi Word ili Buzzword?

Kada je Microsoft Word postao najpopularniji program za obradu teksta na Windowsima, izgurao je s prve pozicije WordPerfect, program koji je bio vodeći text processor u eri DOS-a. WordPerfect je prije toga istisnuo svoga prethodnika zvanog WordStar. A WordStar je, opet, bio zvijezda u vrijeme CP/M-a.

Očito je, svaki put je uspon nove platforme značio i smjenu na vrhu liste programa za obradu teksta. Još se nije dogodilo da je najpopularniji text processor na nekoj platformi ostao lider i na novoj platformi. Iako se svaki od njih pokušavao prilagoditi, bilo je to manje ili više neuspješno.

Ako je web postao nova platforma, je li onda vrijeme i za “novi Word”?

U startupu Virtual Ubiquity vjeruju da jest. Svoj proizvod Buzzword promoviraju kao “prvi pravi program za obradu teksta na webu”. Buzzword je Flash aplikacija koja može raditi online i offline, zahvaljujući Adobe Integrated Runtimeu (AIR, ranije Apollo).

Buzzword je punokrvna RIA aplikacija (Rich Internet Application). To znači da je u izgledu i funkcionalnosti, posebno u pogledu uređivanja dokumenata za ispis, usporediv s desktop aplikacijama. To je razina koju današnje web aplikacije, kao što su Google Docs ili Zoho Writer, teško mogu dostići zbog ograničenja HTML-a.

Buzzword svakako vrijedi vidjeti i isprobati. Evo nekoliko screenshotova:

Kada netko isproba Buzzword, ili barem pogleda ovaj osmominutni demo, teško da može povjerovati da će baš Google Docs postati “novi Word”. Ja ovaj tekst pišem u Google Docs, ali svejedno nemam namjeru koristiti ih za, recimo, poslovne dopise. Dok bi softver kao što je Buzzword itekako mogao poslužiti u oba slučaja.

RIA i Buzzword su dobar temelj za razne špekulacije. Siguran sam da i vama neke padaju na pamet, pa probajmo zajedno…

Hoće li i kada Microsoft razviti Office na Silverlightu?
Što god u Microsoftu govorili, uvjeren sam da već sad u Redmondu slažu dijelove novog “Office Live” na Silverlightu. I čekaju pravo vrijeme za objavu, nadajući se da ono nikad neće doći. Ako požure, konkurirat će sami sebi i riskirati pad prihoda od licenci Officea. A ako zakasne… U tom slučaju MS Office ne bi preživio “smjenu platforme”. Zato će Microsoft pokušati naći “treći put” koji se zove “Software + Services“, što znači da će nam ponuditi kompromise. Na primjer, standardni Office na desktopu i online uslugu SharePoint Live.

Što ako Adobe kupi Buzzword?
Adobe je već stavio “sa strane” sto milijuna dolara za ulaganje u tvrtke koje će razvijati proizvode na Adobe platformi – Flash, Flex, AIR. (Slično radi i Google; pročitajte u “Google financira developere“.) Dio tog novca Adobe je već uložio u tvrtku koja razvija Buzzword. Ako odluče ući na tržište “online Officea”, kupnja Buzzworda bila bi logičan korak. Adobe bi u tom slučaju prisilio i Microsoft da mijenja svoju taktiku odugovlačenja, a Google Docs bi ostao Beta ili bi se morao bitno promijeniti. Ono što je zasad jedino sigurno, to je da online Photoshop stiže iz Adobea već za koji mjesec.  

hr.digg|glas

Poredak 64 zemlje na tablici IT konkurentnosti

Britanski The Economist, preciznije njegov analitički odjel, objavio je studiju u kojoj rangira 64 zemlje prema IT konkurentnosti. Prema toj studiji, najbolje okruženje za razvoj IT industrije nude SAD, Japan i Južna Koreja.

Od prvih 20 zemalja, 11 su zapadnoeuropske zemlje.  Na 27. mjestu je Slovenija. 29. je Češka, 31. Slovačka. 40. Rumunjska, 42. Bugarska, 46. Indija, 48. Rusija, 49. Kina. Na zadnjem, 64. mjestu je Iran.

Na tablici nema Hrvatske, niti drugih zemalja Jugoistočne Europe izvan EU.

Što znači pozicija na tablici i broj bodova? Pozicija nije pokazatelj trenutne snage IT sektora određene zemlje, nego procjena uvjeta u kojima IT tvrtke posluju, odnosno pokazatelj koliko je neka zemlja plodno tlo za rast IT industrije.

Za ocjenjivanje je odabrano 25 indikatora, razvrstanih u sljedeća područja:

  • Ukupno poslovno okruženje (važnost: 0.10)
  • IT infrastruktura (0.20)
  • Ljudski kapital (0.20)
  • Pravni sustav, posebno zaštita intelektualnog vlasništva (0.10)
  • Okruženje pogodno za istraživanje i razvoj (R&D) (0.25)
  • Potpora razvoju IT industrije (0.15)

Evo nekoliko naglasaka iz studije:

  • Najveću važnost (25%) u ocjenjivanju ima područje istraživanja i razvoja (R&D). Indikatori za R&D okruženje u nekoj zemlji su ukupna javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj, broj patenata, te prihodi od rojaliteta i licenci, u odnosu na broj stanovnika.
  • Većina zemalja ima onoliko snažnu IT industriju koliko su pogodni uvjeti za njen razvoj. Iznimke su Indija i Kina, uz još nekoliko zemalja, koje su razvile snažnu IT industriju najviše zahvaljujući niskoj cijeni rada i broju stručnjaka. S porastom plaća i drugih troškova, što se sada događa posebno u Indiji (do te mjere da neke indijske tvrtke već traže stručnjake izvan Indije jer su im domaći postali preskupi), ove će zemlje morati ubrzano razvijati i ostala područja da bi održale postojeću konkurentnost.
  • Uloga države: naglašava se da država treba naći ravnotežu između poticanja i nemiješanja, svakako pazeći da ne dođe u situaciju da bira favorite. Kao dobar primjer poticanja navodi se praksa u SAD-u gdje se, kao prvo, kod nabave za potrebe države određeni dio budžeta mora utrošiti na male domaće IT tvrtke (“kupujmo američko“; “male” znači do 500 zaposlenih) i drugo, kreditira razvoj tehnoloških startupa (donekle slično našem BICRO-u).
  • Male države također mogu razviti snažan IT sektor. Njihov uspjeh ovisit će prije svega o talentu i stručnosti ljudi, kao i o sposobnosti da se nametnu u specifičnim nišama, na globalnom tržištu. 

Na kraju, treba primijetiti da se preporuke iz ove studije u dobroj mjeri podudaraju sa šest preporuka koje je već ranije objavilo hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost. 

Cijelu studiju možete preuzeti ovdje: PDF

Vezani članci:

hr.digg|glas