Jeste li za DEMO?

DEMO

Dva nedavna događaja povod su za pitanje iz naslova. Prvi se dogodio u američkom San Diegu – DEMOfall 07, konferencija na kojoj je 70 odabranih tvrtki predstavilo inovativne, većinom softverske, proizvode. Drugi je događaj domaći: najava natječaja Vidi e-novation 2007 i poziv za slanje prijava (rok je do 20.10).

DEMO: The Launchpad for Emerging Technology

DEMO je konferencija koja je pomogla u stvaranju mnogih poznatih imena u IT-u, od 1991. do danas. Iako manje razvikana od nekih drugih okupljanja, ta je konferencija uvijek imala veliku ulogu u afirmaciji novih proizvoda, a za profesionalne investitore i analitičare bila je događaj koji se ne propušta. Na DEMO-u su svoje premijere imali i Palm, TiVo, LoudCloud (Opsware) i Salesforce.com, u vrijeme dok još nisu bili poznati, odabrani među stotinama drugih novih tvrtki.

Za sve njih vrijedila su jednaka pravila: svatko je imao svojih šest minuta na pozornici DEMO-a. Točno šest minuta, bez mogućnosti za produžetke. U tih kratkih šest minuta ne stanu velike priče, samo sažeta, živa (PowerPoint nije dopušten) demonstracija proizvoda. I brzi odgovori na ključna pitanja: Po čemu ste posebni? Zašto bi investitori, mediji, potencijalni partneri i korisnici uopće odvojili i minute više na vas i vaš proizvod? Zašto bi baš vas potražili u nastavku konferencije i tražili detaljnu prezentaciju i razgovor?

Pogledajte sami kako izgledaju šestominutne prezentacije na DEMO-u.

Ove godine DEMO po prvi put dolazi u Europu. Za nekoliko dana u Minhenu počinje DEMO Germany, gdje će po istom scenariju svoju premijeru imati dvadesetak europskih IT proizvoda.

Vidi e-novation

Treba li i nama ovdje događaj kao što je DEMO?

Svakako. Ono što najviše nedostaje domaćem IT-u su proizvodi (pod tim smatram i SaaS) – takvi koji su koncipirani i razvijani za šire tržište. O tome su sigurno razmišljali Tomislav Kotnik i Robert Slavečki iz izdavačke kuće Vidi kada su, u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, prošle godine utemeljili nagradu Vidi e-novation:
Vidi e-novation

“Posebna je želja kreirati pozitivnu razvojno-izvoznu klimu u segmentu visokih tehnologija, iz koje će tijekom narednih godina u Hrvatskoj izrasti na stotine novih pojedinaca i tvrtki.”
[Što je to Vidi e-novation natječaj?]

DEMO i e-novation se po izvedbi prilično razlikuju, ali su po svojim ciljevima isti – jedan i drugi događaj biraju i promoviraju inovativne IT proizvode. I dok DEMO osigurava promociju proizvoda na velikom američkom tržištu, uloga nagrade e-novation je ponešto drukčija: ona pokazuje da je razvoj i izvoz IT proizvoda i kod nas moguć i isplativ posao.

Bilo bi dobro kada bi Vidi e-novation ove godine išao i korak dalje, da se ne zadrži samo na svečanom i protokolarnom dijelu. Ono što bih ja volio vidjeti je “dan bez kravata” – jedan cijeli dan rezerviran za predstavljanje odabranih proizvoda i za panel diskusije. Možda i važnije od toga je da Vidi e-novation ne ostane u sjeni Vidi Web Top 100, tradicionalnog natječaja za najbolje web siteove. Prošle godine je teško bilo i novinarima koji su se morali “boriti” s tolikim brojem nagrada u raznim kategorijama u ta dva natječaja – i sve to u jednom danu.

Vidi e-novation je na dobrom putu da postane za nas ono što je za američku IT industriju DEMO. Zato, ako ste razvili novi proizvod ili uslugu, prijavite se; rok za prijave je do 20.10.  

Napomena: SoftBiz možete pratititi putem RSS-a ili e-maila.

hr.digg|glas

Oglasi

Predizborna statistika: OOXML vs. ODF

Žestoko se lome koplja ovih dana oko standardizacije formata dokumenata. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) prihvatila je još prošle godine ODF (OpenDocument) kao standardni otvoreni format. Sada i Microsoft nastoji dobiti isti status za svoj OOXML (Office Open XML) format.

Iza formalnog nadmudrivanja i lobiranja što će se voditi do krajnjeg roka, 2. rujna, stoje veliki ulozi: Microsoft Office ima ogroman tržišni udio (preko 90%) i stare formate dokumenata (doc, xls, ppt – još uvijek de facto standarde) koje zamjenjuje novi OOXML; oponenti imaju ODF – zasad jedini otvoreni format priznat od ISO-a. Microsoftu je novi format važan i zbog tehničkih razloga (XML format dokumenata je osnova za bolje povezivanje Officea s drugim aplikacijama) i zbog formalnih razloga (sve su brojniji zahtjevi za otvorenim standardnim formatom dokumenata, posebno u državnim tijelima).

Nije mi namjera ovdje dalje nabrajati argumente jedne ili druge strane. Cijelu priču kod nas prate i detaljno komentiraju Ratko Mutavdžić iz Microsofta i Fuzzy iz Linux zajednice. Ono što me zapravo najviše iznenadilo u ovoj “predizbornoj utakmici” prije odluke ISO-a je jučer objavljeno istraživanje IDC-a (sponzorirano od Microsofta) koje Microsoft ističe kao još jedan svoj adut. Po tom istraživanju je novi Microsoftov format već sada zastupljeniji od konkurentskog ODF-a.

Ako je većina organizacija koje su prešle na Microsoft Office 2007 odmah prihvatila novi format umjesto dosadašnjih doc, xls i ppt, onda je to doista tako. No prije bih rekao da se ovdje požurilo sa zaključcima.

Na pitanju “Koji standardi dokumenata se danas koriste u vašoj organizaciji?”, vidi se razlika u korist novog Microsoftovog formata u odnosu na ODF. Ali, koliko je tu onih koji su naprosto prešli na novi Office i time dobili mogućnost da koriste novi format, a nastavili raditi po starom (doc, xls, ppt)? Koliko ih zaista koristi OOXML kao osnovni format za nove dokumente?

To iz ovog istraživanja nećemo saznati.

Međutim, ono što sigurno znam iz iskustva s korisnicima našeg softvera, to je da od svih njih – a svi su korisnici Microsoft Officea – samo jedna (!) tvrtka do sada je odlučila aktivno koristiti novi format. Radi se o preko 1200 organizacija, dakle o uzorku koji je šest puta veći od onoga iz istraživanja IDC-a.

Postoji još jedan pokazatelj zastupljenosti formata. Ako se ne ograničimo samo na poslovne korisnike, onda možemo iskoristiti i Google:

Da se vratim na istraživanje IDC-a: iako ne sumnjam u točnost podataka, uvjeren sam da su izvedeni zaključci, a posebno način kako su ti zaključci danas prezentirani u medijima, najblaže rečeno, nategnuti. Pravi primjer predizbornog spina.

Što će se dogoditi nakon prihvaćanja ili neprihvaćanja OOXML-a? U oba slučaja očekuje nas navikavanje na alate za konverziju između starih i novih formata (doc – docx – odt – pdf i slično). Ono što je dobro jest da uvođenje otvorenih XML formata spušta prag ulaska za neka nova rješenja (jedan takav proizvod je opisan u “Novi Word ili Buzzword“) i za bolju integraciju dokumenata s drugim aplikacijama, izvan klasičnog Office paketa.

hr.digg|glas

Poredak 64 zemlje na tablici IT konkurentnosti

Britanski The Economist, preciznije njegov analitički odjel, objavio je studiju u kojoj rangira 64 zemlje prema IT konkurentnosti. Prema toj studiji, najbolje okruženje za razvoj IT industrije nude SAD, Japan i Južna Koreja.

Od prvih 20 zemalja, 11 su zapadnoeuropske zemlje.  Na 27. mjestu je Slovenija. 29. je Češka, 31. Slovačka. 40. Rumunjska, 42. Bugarska, 46. Indija, 48. Rusija, 49. Kina. Na zadnjem, 64. mjestu je Iran.

Na tablici nema Hrvatske, niti drugih zemalja Jugoistočne Europe izvan EU.

Što znači pozicija na tablici i broj bodova? Pozicija nije pokazatelj trenutne snage IT sektora određene zemlje, nego procjena uvjeta u kojima IT tvrtke posluju, odnosno pokazatelj koliko je neka zemlja plodno tlo za rast IT industrije.

Za ocjenjivanje je odabrano 25 indikatora, razvrstanih u sljedeća područja:

  • Ukupno poslovno okruženje (važnost: 0.10)
  • IT infrastruktura (0.20)
  • Ljudski kapital (0.20)
  • Pravni sustav, posebno zaštita intelektualnog vlasništva (0.10)
  • Okruženje pogodno za istraživanje i razvoj (R&D) (0.25)
  • Potpora razvoju IT industrije (0.15)

Evo nekoliko naglasaka iz studije:

  • Najveću važnost (25%) u ocjenjivanju ima područje istraživanja i razvoja (R&D). Indikatori za R&D okruženje u nekoj zemlji su ukupna javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj, broj patenata, te prihodi od rojaliteta i licenci, u odnosu na broj stanovnika.
  • Većina zemalja ima onoliko snažnu IT industriju koliko su pogodni uvjeti za njen razvoj. Iznimke su Indija i Kina, uz još nekoliko zemalja, koje su razvile snažnu IT industriju najviše zahvaljujući niskoj cijeni rada i broju stručnjaka. S porastom plaća i drugih troškova, što se sada događa posebno u Indiji (do te mjere da neke indijske tvrtke već traže stručnjake izvan Indije jer su im domaći postali preskupi), ove će zemlje morati ubrzano razvijati i ostala područja da bi održale postojeću konkurentnost.
  • Uloga države: naglašava se da država treba naći ravnotežu između poticanja i nemiješanja, svakako pazeći da ne dođe u situaciju da bira favorite. Kao dobar primjer poticanja navodi se praksa u SAD-u gdje se, kao prvo, kod nabave za potrebe države određeni dio budžeta mora utrošiti na male domaće IT tvrtke (“kupujmo američko“; “male” znači do 500 zaposlenih) i drugo, kreditira razvoj tehnoloških startupa (donekle slično našem BICRO-u).
  • Male države također mogu razviti snažan IT sektor. Njihov uspjeh ovisit će prije svega o talentu i stručnosti ljudi, kao i o sposobnosti da se nametnu u specifičnim nišama, na globalnom tržištu. 

Na kraju, treba primijetiti da se preporuke iz ove studije u dobroj mjeri podudaraju sa šest preporuka koje je već ranije objavilo hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost. 

Cijelu studiju možete preuzeti ovdje: PDF

Vezani članci:

hr.digg|glas
  

Ipak se kreće

Čini se da neke stvari konačno kreću nabolje u hrvatskom IT-u i oko njega. Niz događaja upućuje na to.

Zadnji se dogodio početkom mjeseca kada je zagrebački Ekobit proglašen najboljom tvrtkom u kategoriji malih poduzetnika, u ovogodišnjem izboru Ministarstva gospodarstva. Po prvi put je ovo priznanje dodijeljeno jednoj softverskoj tvrtki.

Zašto je ova nagrada važna, ne samo za Ekobit?

Prvo, jer ukazuje na izvozni potencijal domaćeg IT sektora. Ekobit 90% prihoda ostvaruje izvozom softverskih usluga, a sve više i vlastitih proizvoda. Iz godine u godinu tvrtka stabilno raste, što potvrđuju i dosadašnje dvije nominacije za Zlatnu kunu HGK.

Drugo, država ipak mijenja stav prema proizvođačima softvera. Sjećam se da je još prije nepune dvije godine softverskim tvrtkama bio zatvoren pristup poticajima za razvoj novih proizvoda jer eto, softveraši “nisu gospodarski subjekti koji se bave proizvodnjom”. A kako Ekobitov Test Manager definitivno ne spada u “materijalnu proizvodnju”, reklo bi se da se neki tvrdi stavovi ipak mijenjaju u korist softvera.

O ranijim događajima u ovom postu samo ukratko:

  • U svibnju je u Zagrebu održan Web.Start – prva domaća konferencija posvećena razvoju Web aplikacija, te Web startupima. Niz zanimljivih predavanja, ali i niz prezentacija novih web projekata. Ovo je prvi put kod nas da su na jednom mjestu okupljeni oni koji imaju ideje (potencijalni poduzetnici) i oni koji imaju novac (predstavnici tvrtki za upravljanje investicijskim fondovima rizičnog kapitala, ili kraće: VCs). Organizatori zaslužuju sve čestitke za pokretanje konferencije i podršku u novim projektima.
  • U travnju je Media-Soft, proizvođač CRM softvera za farmaceutske tvrtke, održao prvu konferenciju za korisnike. Ovo je izvozni success story: gotovi proizvod i specijalizacija za vertikalnu tržišnu nišu, te rezultat: preko 3000 korisničkih licenci u dvadesetak zemalja centralne i istočne Europe.
  • Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavilo je u travnju šest preporuka za povećanje ICT konkurentnosti (PDF). Sada se očekuje konkretan akcijski plan s nositeljima aktivnosti i rokovima. Nadajmo se da predstojeći izbori neće odgoditi realizaciju na neodređeno vrijeme.
  • Vidi e-novation nagrada za ICT inovacije, u organizaciji Instituta Ruđer Bošković i izdavačke kuće Vidi, mogla bi za domaće startup projekte imati značaj koji u SAD-u ima Demo (“The Launchpad for Emerging Technology“). Naš SWING DocPublisher našao se među nagrađenim proizvodima, a za izvozne rezultate dobili smo Premijerovu Web nagradu.

Dodajmo ovome i sjajne uspjehe na koje nas sad već počinju navikavati hrvatski srednjoškolci i studenti na svjetskim natjecanjima iz računarstva i zaokružit ćemo popis događaja koji doduše nemaju ni izbliza financijsku težinu kao, recimo, javna nabava informacijskog sustava za Zagrebački holding, ali su sigurno naznaka nekih novih vjetrova u hrvatskom IT-u.

hr.digg|glas